There were 1,680 press releases posted in the last 24 hours and 403,798 in the last 365 days.

SAVALI ISSUE 37: DATED 16 SEPTEMBER 2020 | SAVALI 37: ASO 16 SETEMA 2020.

SAMOA, September 15 - FUAFUAGA MAMAO A LE PULE FA’ATONU FOU

Tusia: Taunuuga Toatasi

Ua fa’ata’oto fuafuaga mamao a le Pule Sili fou o le Ofisa o le Pule Fa’atonu (Office of the Regulator) ia Lematua Gisa Fuata’i – Purcell, e lima ta’ita’iina ai lana galuega mo le tofiga fou ua filifilia ai o ia.

O lana vaai mamao ia si’itia le soifua manuia o tagata uma fa’atasi ai ma le unaia o atina’e mo le fa’atupulaia o avanoa tutusa mo tagata uma.

Na fa’ailoa e Lematua e sosolo lava ana fuafuaga i le Ta’iala mo le Atina’e o Samoa 2016/2017-2019/2020 i ona sini autu ma lana vaa’iga taula’i.

Saunoa Lematua i le feiloa’iga ma le Savali, o lo’o lelei atoatoa le tulaga o lo’o i ai feso’ota’iga fa’atekonolosi i Samoa peita’i e i ai lava nai vaega laiti e mana’omia lona toe fa’aleleia atili.

E aofia ai le tau o le upega tafa’ilagi ma le eletise, e tatau ona gafatia e tagata uma, ma e le’o selau pasene fo’i i le taimi nei auaunaga tau feso’ota’iga.

Fa’ailoa e le Pule Sili, o lo o i ai lava vaega o le atunu’u e le’o mafai ona talanoa i telefoni fe’avea’i i totonu o fale, se’i vagana ua aga’i i fafo e sa’ili se vaega e manino ai le talanoa ma malosi ai le fa’ailo (signal).

“Afai e fa’aleleia auaunaga a kamupani telefoni feavea’i ma le EPC, o le a mafai ai e le Malo ona ausia va’aiga taula’i e pei ona folasia.

I le tofia ai o Lematua e avea ma Pule Fa’atonu mo le i si tolu tausaga, ua ia folasia ai nisi o ta’iala ua ia fuafua mo le aga’i i luma o Samoa i le fa’aāogaina o upega tafa’ilagi ma feso’ota’iga fa’atekonolosi.

“Muamua o le toe iloiloina lea o le tulafono o feso’ota’iga 2005 ma atia’e vaega e tatau ona toe teuteu, ona o lea ua 15 tausaga o le Tulafono, ae e tatau ona o gatusa le Tulafono ma le tulaga ua i ai nei auaunaga tau feso’ota’iga fa’aneionapo.

“Lona lua, o le iloiloina o le nofoaga o lo’o i ai nei le Ofisa ma masini (equipment) pe talafeagai ma faiga pito i sili ona lelei (best practice) fa’a-va-o-malo ona o tulaga ma’ale’ale o fa’amatalaga mo nei auaunaga ina ia malu puipuia ma saogālemu. A leai e ono a’afia ai le Malo i tulaga ia.

“Lona tolu o le toe iloilo lea o tau fa’ata’ita’i (cost model) mo lafoga (tariff) a Kamupani Telefoni fe’avea’i ma le eletise.

“Ma le fa, o le sa’ili lea o ni faiga fa’atosina e mafai ai ona maua le tomai o tagata faigaluega, o ‘ese loa ma le OOTR (staff retainer strategy) aemaise fo’i le iloilo o le tulaga o lo’o i ai nei tomai o le aufaigaluega (staff audit) ina ia mafai ona tapu’e ma fa’aleleia le tomai,” na saunoa i ai Lematua.

“O nei fuafuaga uma e fa’atino lava i lalo o le tulafono ina ia fa’atautaia galuega e aunoa ma se taumate po’o nisi auala e le talafeagai ma le tulafono.”

O le naunautaiga, ina ia i luga Samoa i tulaga e sili ona lelei (best practice) fa’a-va-o-malo e pei ona i ai isi atunu’u o le Pasefika.

“I le taimi nei i le lalolagi, ua alu i luma le mata’ituina o faiga fa’atauvaga (competition) ma le taumafai ina ia fa’ataugofie auaunaga.”

I Samoa lava ia, e telē le agava’a e fa’aaogāina ai le initaneti mo so’o se vaega e pei o le soifua maloloina, aoga ma pisinisi, ae pau le vaega e poga’ia ai o le maualuga o le tau o le initaneti.

Na fa’aopoopo fo’i le Pule Fa’atonu e fa’apea, e tele fa’ata’ita’iga o le fa’aāogaina o le Upega Tafa’ilagi mo fa’alavelave fa’afuase’i e pei ona i ai le fuafuaga mo feso’ota’iga i taimi o fa’alavelave (national emergency telecommunication plan) lea sa tapena e le Pule Faatonu ua mavae atu.

E le gata i lea a’o se faiga fa’avae mo le fa’atuina o se vaega tupe lautele (universal access fund) mo le fa’aleleia o auaunaga, e pei ona sa tapenaina e le Pule Fa’atonu talu ai.

“O le fa’atino o faiga fa’avae ua iai, o le galuega lea o le a aga’i iai le ofisa e pei ona iai i si atunu’u o le Pasefika. O atunu’u uma o lo o alu lava i faiga fa’ava-o-malo o le tuto’atasi lea o le ofisa o le Pule Fa’atonu.”

O le vaiaso na se’i mavae lea sa fa’alauiloa ai le fa’ai’uga a le Kapeneta i le filifilia ai o Lematua e fai ma Pule Fa’atonu fou mo le i si tolu tausaga.

E tofia Lematua e avea ma Pule Fa’atonu fou mo Samoa, o lo’o i ai nisi o ona tofiga fa’avaomalo o lo’o umia.

Peita’i na fa’aalia e Lematua e fa’apea, a o galue i ona tofiga e pei ona tofia ai i atunu’u i fafo, sa ia va’ava’ai mai i le mana’omia o se ta’ita’i o le Ofisa o le Pule Fa’atonu e i ai tomai fa’apitoa mo le fa’aauauina o galuega a le Ofisa o le Pule Fa’atonu, ona talu ai, o le ofisa lenei e gafa ma le fa’atinoina o le pulea lelei o faiga fa’atauvaga, o tau o feso’otaiga aemaise le initaneti ma le eletise, ina ia malu puipuia ma gafatia e tagata uma o Samoa.

Na fa’aālia e Lematua e fa’apea, e le na’o i latou e lelei le tamaoaiga e gafatia tau o auaunaga nei, ae tatau ona fa’asafua ma fa’ataugofie mo tagata uma.

“Ua sili ai lava ia te a’u le fa’amavae mai le galuega fa’avaomalo ae ou fo’i mai e toe fa’aauau le galuega sa ou galue ai i le amataga, o le fa’atinoina o le aumaia o telefoni feavea’i i totonu o Samoa.

O Lematua e tele ona fa’ailoga taualoa mai Iunivesite sa a’oa’oina ai, e pei ona i ai lona fa’ailoga o le Master i le Fa’apisinisi ma le Fa’atautaiga (Commerce & Administration) mai le Iunivesite a Victoria i Niu Sila.

Tausaga e 2003 fa’au’u lona fa’ailoga taualoa Post Graduate Diploma in Information Systems Management i totonu lava o le Iunivesite a Victoria i Niu Sila.

O le tausaga e 1973 tausaga fa’ai’uaso i le Kolisi o Samoa. O Lematua ua tele ona tomai ma agava’a i le vaega lenei tau fa’amatalaga ma feso’otaiga fa’atekonolosi, e le gata o Samoa nei a o atunu’u foi i fafo.

E ono tausaga (2003-2009) o avea Lematua ma Failautusi o le National ICT Sector Committee, a o avea ai foi ma Ofisa Sili Lagolago o le Matagaluega o Feso’otaiga Fa’avavave Fa’atekonolosi (MCIT).

O le 11 tausaga talu ai, sa tuofia ai Lematua e galue i nisi o tofia maualuluga i atunu’u i fafo e aofia ai:

• 2009-2016; Fa’auluulu i ai le Fa’alapotopotoga o Feso’otaiga Fa’avaomalo i Geneva i Suitiselani.

• 2016-2018 Faufautua Aoao, Pasefika i Saute, Fa’alapotopotoga o Feso’otaiga a le Taupulega i London United Kingdom.

• 2018-taimi nei) Fa’atonu o le ICT Development – Commonwealth Telecommunication Organization, London United Kingdom.

• 2018-taimi nei) Sui tulaga (Acting) Failautusi Aoao o le Fa’alapotopotoga o Feso’otaiga a le Taupulega i London United Kingdom.

O lo’o i ai le fa’amoemoe o le Pule Fa’atonu, se aso taunu’u mai i Samoa mo le fa’ataunu’uina o lona vala’auina mo le tautuaina o le Malo o Samoa ma ona tagata.

September 18, 2020