There were 1,653 press releases posted in the last 24 hours and 403,313 in the last 365 days.

SAVALI ISSUE 37: DATED 16 SEPTEMBER 2020 | SAVALI 37: ASO 16 SETEMA 2020.

SAMOA, September 15 - FUAFUAGA MAMAO A LE PULE FA’ATONU FOU

Tusia: Taunuuga Toatasi

Ua fa’ata’oto fuafuaga mamao a le Pule Sili fou o le Ofisa o le Pule Fa’atonu (Office of the Regulator) ia Lematua Gisa Fuata’i – Purcell, e lima ta’ita’iina ai lana galuega mo le tofiga fou ua filifilia ai o ia.

O lana vaai mamao ia si’itia le soifua manuia o tagata uma fa’atasi ai ma le unaia o atina’e mo le fa’atupulaia o avanoa tutusa mo tagata uma.

Na fa’ailoa e Lematua e sosolo lava ana fuafuaga i le Ta’iala mo le Atina’e o Samoa 2016/2017-2019/2020 i ona sini autu ma lana vaa’iga taula’i.

Saunoa Lematua i le feiloa’iga ma le Savali, o lo’o lelei atoatoa le tulaga o lo’o i ai feso’ota’iga fa’atekonolosi i Samoa peita’i e i ai lava nai vaega laiti e mana’omia lona toe fa’aleleia atili.

E aofia ai le tau o le upega tafa’ilagi ma le eletise, e tatau ona gafatia e tagata uma, ma e le’o selau pasene fo’i i le taimi nei auaunaga tau feso’ota’iga.

Fa’ailoa e le Pule Sili, o lo o i ai lava vaega o le atunu’u e le’o mafai ona talanoa i telefoni fe’avea’i i totonu o fale, se’i vagana ua aga’i i fafo e sa’ili se vaega e manino ai le talanoa ma malosi ai le fa’ailo (signal).

“Afai e fa’aleleia auaunaga a kamupani telefoni feavea’i ma le EPC, o le a mafai ai e le Malo ona ausia va’aiga taula’i e pei ona folasia.

I le tofia ai o Lematua e avea ma Pule Fa’atonu mo le i si tolu tausaga, ua ia folasia ai nisi o ta’iala ua ia fuafua mo le aga’i i luma o Samoa i le fa’aāogaina o upega tafa’ilagi ma feso’ota’iga fa’atekonolosi.

“Muamua o le toe iloiloina lea o le tulafono o feso’ota’iga 2005 ma atia’e vaega e tatau ona toe teuteu, ona o lea ua 15 tausaga o le Tulafono, ae e tatau ona o gatusa le Tulafono ma le tulaga ua i ai nei auaunaga tau feso’ota’iga fa’aneionapo.

“Lona lua, o le iloiloina o le nofoaga o lo’o i ai nei le Ofisa ma masini (equipment) pe talafeagai ma faiga pito i sili ona lelei (best practice) fa’a-va-o-malo ona o tulaga ma’ale’ale o fa’amatalaga mo nei auaunaga ina ia malu puipuia ma saogālemu. A leai e ono a’afia ai le Malo i tulaga ia.

“Lona tolu o le toe iloilo lea o tau fa’ata’ita’i (cost model) mo lafoga (tariff) a Kamupani Telefoni fe’avea’i ma le eletise.

“Ma le fa, o le sa’ili lea o ni faiga fa’atosina e mafai ai ona maua le tomai o tagata faigaluega, o ‘ese loa ma le OOTR (staff retainer strategy) aemaise fo’i le iloilo o le tulaga o lo’o i ai nei tomai o le aufaigaluega (staff audit) ina ia mafai ona tapu’e ma fa’aleleia le tomai,” na saunoa i ai Lematua.

“O nei fuafuaga uma e fa’atino lava i lalo o le tulafono ina ia fa’atautaia galuega e aunoa ma se taumate po’o nisi auala e le talafeagai ma le tulafono.”

O le naunautaiga, ina ia i luga Samoa i tulaga e sili ona lelei (best practice) fa’a-va-o-malo e pei ona i ai isi atunu’u o le Pasefika.

“I le taimi nei i le lalolagi, ua alu i luma le mata’ituina o faiga fa’atauvaga (competition) ma le taumafai ina ia fa’ataugofie auaunaga.”

I Samoa lava ia, e telē le agava’a e fa’aaogāina ai le initaneti mo so’o se vaega e pei o le soifua maloloina, aoga ma pisinisi, ae pau le vaega e poga’ia ai o le maualuga o le tau o le initaneti.

Na fa’aopoopo fo’i le Pule Fa’atonu e fa’apea, e tele fa’ata’ita’iga o le fa’aāogaina o le Upega Tafa’ilagi mo fa’alavelave fa’afuase’i e pei ona i ai le fuafuaga mo feso’ota’iga i taimi o fa’alavelave (national emergency telecommunication plan) lea sa tapena e le Pule Faatonu ua mavae atu.

E le gata i lea a’o se faiga fa’avae mo le fa’atuina o se vaega tupe lautele (universal access fund) mo le fa’aleleia o auaunaga, e pei ona sa tapenaina e le Pule Fa’atonu talu ai.

“O le fa’atino o faiga fa’avae ua iai, o le galuega lea o le a aga’i iai le ofisa e pei ona iai i si atunu’u o le Pasefika. O atunu’u uma o lo o alu lava i faiga fa’ava-o-malo o le tuto’atasi lea o le ofisa o le Pule Fa’atonu.”

O le vaiaso na se’i mavae lea sa fa’alauiloa ai le fa’ai’uga a le Kapeneta i le filifilia ai o Lematua e fai ma Pule Fa’atonu fou mo le i si tolu tausaga.

E tofia Lematua e avea ma Pule Fa’atonu fou mo Samoa, o lo’o i ai nisi o ona tofiga fa’avaomalo o lo’o umia.

Peita’i na fa’aalia e Lematua e fa’apea, a o galue i ona tofiga e pei ona tofia ai i atunu’u i fafo, sa ia va’ava’ai mai i le mana’omia o se ta’ita’i o le Ofisa o le Pule Fa’atonu e i ai tomai fa’apitoa mo le fa’aauauina o galuega a le Ofisa o le Pule Fa’atonu, ona talu ai, o le ofisa lenei e gafa ma le fa’atinoina o le pulea lelei o faiga fa’atauvaga, o tau o feso’otaiga aemaise le initaneti ma le eletise, ina ia malu puipuia ma gafatia e tagata uma o Samoa.

Na fa’aālia e Lematua e fa’apea, e le na’o i latou e lelei le tamaoaiga e gafatia tau o auaunaga nei, ae tatau ona fa’asafua ma fa’ataugofie mo tagata uma.

“Ua sili ai lava ia te a’u le fa’amavae mai le galuega fa’avaomalo ae ou fo’i mai e toe fa’aauau le galuega sa ou galue ai i le amataga, o le fa’atinoina o le aumaia o telefoni feavea’i i totonu o Samoa.

O Lematua e tele ona fa’ailoga taualoa mai Iunivesite sa a’oa’oina ai, e pei ona i ai lona fa’ailoga o le Master i le Fa’apisinisi ma le Fa’atautaiga (Commerce & Administration) mai le Iunivesite a Victoria i Niu Sila.

Tausaga e 2003 fa’au’u lona fa’ailoga taualoa Post Graduate Diploma in Information Systems Management i totonu lava o le Iunivesite a Victoria i Niu Sila.

O le tausaga e 1973 tausaga fa’ai’uaso i le Kolisi o Samoa. O Lematua ua tele ona tomai ma agava’a i le vaega lenei tau fa’amatalaga ma feso’otaiga fa’atekonolosi, e le gata o Samoa nei a o atunu’u foi i fafo.

E ono tausaga (2003-2009) o avea Lematua ma Failautusi o le National ICT Sector Committee, a o avea ai foi ma Ofisa Sili Lagolago o le Matagaluega o Feso’otaiga Fa’avavave Fa’atekonolosi (MCIT).

O le 11 tausaga talu ai, sa tuofia ai Lematua e galue i nisi o tofia maualuluga i atunu’u i fafo e aofia ai:

• 2009-2016; Fa’auluulu i ai le Fa’alapotopotoga o Feso’otaiga Fa’avaomalo i Geneva i Suitiselani.

• 2016-2018 Faufautua Aoao, Pasefika i Saute, Fa’alapotopotoga o Feso’otaiga a le Taupulega i London United Kingdom.

• 2018-taimi nei) Fa’atonu o le ICT Development – Commonwealth Telecommunication Organization, London United Kingdom.

• 2018-taimi nei) Sui tulaga (Acting) Failautusi Aoao o le Fa’alapotopotoga o Feso’otaiga a le Taupulega i London United Kingdom.

O lo’o i ai le fa’amoemoe o le Pule Fa’atonu, se aso taunu’u mai i Samoa mo le fa’ataunu’uina o lona vala’auina mo le tautuaina o le Malo o Samoa ma ona tagata.

September 18, 2020

Legal Disclaimer:

EIN Presswire provides this news content "as is" without warranty of any kind. We do not accept any responsibility or liability for the accuracy, content, images, videos, licenses, completeness, legality, or reliability of the information contained in this article. If you have any complaints or copyright issues related to this article, kindly contact the author above.